Novosti

II. VAZMENI TJEDAN Subota, 25. 4. 2020. – blagdan SV. MARKO EVANĐELIST ČITANJA: 1Pt 5, 5b-14; Ps 89, 2-3.6-7.16-17; Mk 16, 15-20 Draga braćo i sestre, slavimo danas blagdan sv. Marka, evanđelista, čovjeka koji je na riječ apostola povjerovao da je Isus Krist Mesija, Sin Božji i jedini Spasitelj svih ljudi. Ostavio je sve što je imao te najprije slijedio sv. Petra apostola a zatim i sv. Pavla. Stasao je u njihovoj školi kao vrstan poznavalac i zaljubljenik Riječi Božje te je među prvima napisao Evanđelje. Pri kraju života i sam je bio navjestitelj Radosne vijesti te je za Isusa Krista i mučenički položio život.

Potrebno je izdržati i na sebe paziti, ali to nije sve. Može netko sebe svladavati i sobom vladati, ali ako ne ljubi, otupi u moralnoj strogosti. Tko se odveć bavi sa sobom, troši život uspoređujući sebe s drugima, umjesto da s njima živi; popravlja ljude, umjesto da ih ljubi. Kako će taj čuti riječ koja dolazi od Boga? Kako će se posvetiti poslu koji zahtjeva trpljenje? Trijeznost u prosuđivanju svojih tužaljki, zanemarivanje vlastitih potreba, humor na svoj račun – sve to mogu biti koraci na putu prema molitvi.

II. VAZMENI TJEDAN ČITANJA: Dj 5, 27-33; Ps 34, 2.9.17-20; Iv 3, 31-36 Draga braćo i sestre, nakon izvještaja o Isusovom uskrsnuću koji smo slušali u Vazmenoj osmini, drugi vazmeni tjedan donosi nam izvještaj o Isusovom susretu sa farizejem i pismoznancem Nikodemom, koji je Isusa cijenio i poštivao te ga osobno želio susresti i s njim razgovarati. No, bojao se reakcije ostalih Židova pa je zamolio Isusa da noću dođe k njemu.

Sviđa mi se postupak ministrice Divjak u vezi mature; matura će se održati, a “materija” nastavne jedinice drugog polugodišta neće biti zastupljena na maturalnom ispitu. Na taj način treba pristupiti i drugim problemima. Nas zanimaju naši crkveni, odnosno pastoralni problemi, odnosno zadatci. Pitanje prve pričesti mogu rješavati sami župnici jer mogu staviti u bilo koju nedjelju. Ovisi samo o njima. Budući da se ovdje ne radi o zanemarivanju ili lijenosti s obzirom na svladavanje potrebnog znanja, bilo djece bilo roditelja, nego o općoj spriječenosti svih da potpuno izvrše potrebne zadatke za pripremu na primanje ovih sakramenata (ispovijedi i pričesti), treba ublažiti propisane mjere i podijeliti sakramente, onima koji su od početka redovito dolazili i na župnu katehezu i na mise.

I današnje evanđelje je nastavak Isusovog razgovora s Nikodemom. Isus svjedoči da Bog ljubi svijet. Toliko ga ljubi da je dao svoga Sina Jedinorođenca – njega, Isusa – da bi se ljudi spasili. I svatko tko povjeruje Isusu će se spasiti. Zadobit će život vječni. Isus nije došao kritizirati ljude, zgražati se nad njima, prijetiti im… suditi ih i osuđivati, nego pomoći im da se spase. Došao ih je spasiti. Ljudi ga mogu prezreti, ne vjerovati Isusu i to, ta činjenica nevjere, ih osuđuje na propast.

Danas Isus nastavlja govoriti Nikodemu da on, Isus, govori ono što zna i što je vidio, ali da oni (farizeji) to svjedočanstvo ne primaju, a htjeli bi znati nešto više. Voljeli bi mudrovati. Isus kaže da najprije trebaju prihvatiti ove obične stvari (zemaljske), činjenice i djela koja on čini njima na očigled (ozdravljenja, umnažanje kruha, ljubav prema siromasima, oproštenje grijeha), koje im on govori i tumači, da bi mogli ići korak naprijed i vjerovati kad im bude govorio nebesko.

O farizejima uglavnom govorimo ružno; ostavili su o sebi ružnu sliku u Evanđeljima, u predstavljanju sebe u odnosu na Isusa. Sam Isus im je uputio oštre riječi, tako da je za njih ostao pojam dvoličnosti ili licemjerstva kao nečeg što ih bitno karakterizira. No, kao što nikad nije sve samo crno ili samo bijelo, tako je i među farizejima bilo iskrenih tražitelja istine koji su se bili kadri poniziti da bi saznali istinu. O takvom čovjeku govori današnje evanđelje. Čovjek se zove Nikodem.

Svaka biskupija u Hrvatskoj zemlji ima svoje posebnosti koje mjerodavni trebaju uzeti u obzir. Ne može se uzeti za sve jedan te isti obrazac, ni u društvenom ni u crkvenom životu: ni u biskupijama ni u, na primjer, županijama. Zato nema smisla čekati dok se svi do jednoga dogovore i usuglase, jer će proći puno vremena… a narod se polako hladi. Ima onih “koje mnoge vode ne mogu potopiti”, ali takvih je malo. Odugovlačenje će prouzročiti veliku pastoralnu štetu. Rijetko koje crkve (mislim na zgrade) u Istri su tako ispunjene vjernicima, da se ne bi, uz malo pažnje, mogao postići optimalan razmak za vrijeme nedjeljne mise. To nije kao u župama u velikim hrvatskim gradovima ili u tradicionalnim seoskim župama gdje “svi!” idu na misu pa crkve budu dupkom pune, ili kao u poznatim svetištima i hodočasničkim mjestima.

Izašao je novi broj vjersko – informativno kulturnog biskupijskog lista “Ladonja”. Ukoliko ga želite nabaviti, kontaktirajte svoje župnike koji će vam, prema dogovoru, omogućiti da dođete do njega.