Od 6. st. u rimskoj se liturgiji bilježi srijeda koja prethodi prvoj korizmenoj nedjelji kao početak korizme. Dva su tumačenja. Prema prvom, budući da je to bio dan kad su javni pokornici primali pepeo kao znak ulaska u bližu pripravu za pomirenje koji je za njih bilo na Veliki četvrtak, uskoro su tom prigodom i ostali vjernici u znak pokore htjeli primiti pepeo. Tako je za njih korizma počela već na Čistu srijedu. Nadalje, pepeo su počeli primati i klerici, što je u vremenu kanonske pokore bilo nezamislivo. To je bio povijesni razlog produžavanja korizme. Prema drugom tumačenju, budući da se nedjeljom nije postilo, kršćani su došli do 40 dana „čistog“ posta tako da su zbrojili ova četiri dana s ostalim danima posta i s Velikim petkom i subotom. Mi smo skloniji prvom tumačenju: naime,  osim posta od samih početaka se javljaju molitva i milostinja kao sadržaji korizme. Spomenimo još da je Grgur II. u 8. st. uveo i četvrtak kao dan euharistije za vrijeme korizme. (Zvonko Pažin: Liturgijsko vrijeme i prostor)

Obvezatan post i nemrs

Katolici su, prema sadašnjim crkvenim propisima, dužni obdržavati post i nemrs na Pepelnicu i Veliki petak, a samo nemrs u sve korizmene petke. Zakon nemrsa obvezuje i na sve petke u godini, ako petkom nije svetkovina, ali umjesto toga nemrsa u petke izvan korizme mogu vjernici odabrati drugo djelo pokore ili kakvo karitativno djelo. Nemrs (kad je zabranjeno jesti meso) obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina pa do konca života, a post sve one koji su navršili 18 godina i još nisu započeli 60. godinu. U posne dane smije se uzeti samo jedan puni obrok. Župnici u pojedinim slučajevima mogu iz opravdanih razloga osloboditi pojedine osobe ili obitelji obveze posta ili nemrsa, ili ih zamijeniti drugim oblicima pokore. (Istarska Danica 2022.)

 


Najveći duhovno-glazbeni spektakl u regiji "Progledaj srcem" održat će se 4. lipnja 2022. godine u 20 sati na zagrebačkom stadionu ''Maksimir''. Ovaj megakoncert na kojemu pjevaju i sviraju najveća imena domaće duhovne glazbe, održat će se pred 44 000 ljudi. To je šesti ''Progledaj srcem'', čija je organizacija u ''Areni Zagreb'' zbog epidemiološke situacije 2020. god. morala biti odgođena. Sada se ''Progledaj srcem'' vraća još jači i veći na otvorenome, gdje će desetci tisuća ljudi biti ujedinjeni u slavljenju i molitvi.

''Presretni smo i uzbuđeni što će se ovaj spektakl zajedništva, radosti i ljubavi prema Gospodinu održati na stadionu. To je prilika da nas bude još više zajedno. 'Progledaj srcem' više je od koncerta, jer na njemu se mijenjaju srca. To saznanje pomaže nam u ovako zahtjevnoj organizaciji u koju su uključeni brojni volonteri, i pokazuje nam svima da Bogu ništa nije nemoguće!'', izjavila je glavna organizatorica koncerta Ksenija Abramović. (Izvor: Laudato.hr)

Svi zainteresirani mogu se javiti svojim župnicima koji će ih detaljnije obavijestiti o organizaciji i odlasku na ovaj koncert.

 


U nedjelju, 13. veljače, obilježen je Svjetski dan braka i obitelji.

"Zamisao o obilježavanju dana braka započela je u Luisiani, SAD-u, 1981. godine, kada su bračni parovi potaknuli gradonačelnika, guvernera i biskupa da proglasi Valentinovo danom „vjere u brak“. Obilježavanje je naišlo na veliki odaziv pa je godine 1983. uveden naziv „Svjetski dan braka“ s namjerom da se svake godine diljem svijeta obilježava druge nedjelje u veljači."

Ponukani ovom osobito značajnom tematikom braka i obitelji, u vjerskoj emisiji "Riječ vjere" realizirali smo intervju s izv. prof. dr. sc. Nikolom Vranješom, pastoralistom, koji nas je, uz mnogobrojne svoje obaveze, srdačno primio na Teologiji u Rijeci. Neka od pitanja na koja je prof. Vranješ odgovorio bila su:

  •  Koji su to elementi koji nose brak i obiteljski život?
  •  Kako u braku ostvariti uspješnu bračnu komunikaciju?
  •  Slušanje u braku - koliko je važno i kako slušati ispravno i s uvažavanjem?
  •  Koliki je značaj življenja kreposti kroz brak i obitelj i značaj Crkve za obitelj i obitelji za crkvu?

Preslušajte audio zapis kompletnog intervjua s prof. Nikolom Vranješom.



 

  

  


Četrdeset dana nakon Božića, 2. veljače, Crkva slavi blagdan Prikazanja Gospodnjeg – Svijećnicu, koja po svom sadržaju pripada božićnom vremenu. Ovaj se blagdan slavio u Jeruzalemu već 386. kao Quadragesima de Epiphania da bi u sljedećem stoljeću bio obogaćen procesijom u kojoj je dominirala antifona Svjetlost na prosvjetljenje naroda. U Carigradu je u VI. stoljeću ovaj blagdan uveden pod imenom Susret (Hypapante), a u Rimu u VII. st. pod nazivom Dan sv. Šimuna. Toga je dana bila i procesija sa svijećama koja je imala izrazito pokorničko obilježje. U sljedećim se stoljećima – osobito u franačkim državama – za taj blagdan sve više širio naziv Očišćenje Blažene Djevice Marije koji je bio prihvaćen i od Tridentskog misala iz 1570. i zadržao se sve do Novog misala iz 1970. Međutim, iako je to prema Tridentskom misalu bio Gospin blagdan, misni su tekstovi ipak govorili o prikazanju Gospodnjem u hramu. Novi misal naziva ovaj blagdan Prikazanje Gospodnje (ovo se ime prvi puta pojavljuje u nekim Francuskim misalima iz XVII. st.).


Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.